Rezultati evaluacije provedene primjenom metode procjene efekta tretmana sugeriraju da je snimanje „Igre prijestolja“ u Dubrovniku imalo izrazito pozitivne učinke na turističke rezultate. Samo zbog snimanja „Igre prijestolja“ Dubrovačko-neretvansku županiju je prema rezultatima provedene evaluacije u razdoblju od 2012. do 2015. godine posjetilo u prosjeku svake godine 60 tisuća turista više. Kumulativno gledano, tijekom cijelog analiziranog razdoblja Dubrovačko-neretvansku županiju je zbog snimanja „Igre prijestolja“ u Dubrovniku posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili gotovo milijun i pol više noćenja (točnije 1.441.395 noćenja više). Gosti koji su tu županiju posjetili motivirani „Igrom prijestolja“ ujedno su u analiziranom razdoblju potrošili ukupno 126 milijuna eura. Znanstvenici Ekonomskog instituta, Zagreb u navedenom su radu detektirali i da je snimanje „Igre prijestolja“ u Dubrovniku (pri čemu valja napomenuti da je Dubrovnik bio prvotna lokacija snimanja kojoj su u kasnijim sezonama dodavane i lokacije u drugim županijama) dovelo i do pozitivnih turističkih rezultata u drugim županijama, no taj učinak prelijevanja na druge županije nije bio predmet ocjene objavljenog rada.
Jedan od najpopularnijih serijala na svijetu, „Igra prijestolja“, u Dubrovniku se počeo snimati 2011. godine u svojoj drugoj sezoni. Dubrovnik je pri tome izabran kao lokacija za King´s Landing, izmišljeni glavni grad sedam kraljevstva koji se učestalo pojavljuje u serijalu. Bogata i iznimno očuvana dubrovačka kulturna i arhitektonska baština sjajno se uklopila u srednjovjekovni kontekst serije, zbog čega se snimke dubrovačkih gradskih zidina, Lovrijenca i Lokruma često pojavljuju u serijalu. Ove snimke ostavile su snažan dojam na gledatelje serijala, podižući globalnu prepoznatljivost Dubrovnika i potičući potražnju za turističkim posjetima tom gradu.
Evaluacije ovakvog tipa imaju veliku društvenu i ekonomsku važnost jer omogućuju nositeljima javnih politika da ocijene isplativost eventualnih ulaganja javnih sredstava u privlačenje produkcijskih kuća koje bi u budućnosti snimale nove filmove i serijale u Hrvatskoj.
Takve evaluacije trebalo bi raditi i za sve druge oblike trošenja javnih sredstava i subvencija, kako bi i porezni obveznici i nositelji javnih politika bili sigurni da je ulaganje javnog novca kroz određene javne politike i ekonomski i društveno opravdano. Nažalost, u Hrvatskoj su takve evaluacije jako rijetke pa se i odluke o trošenju javnih sredstava obično donose bez ikakve prethodne evaluacije, dok se naknadne evaluacije učinkovitosti trošenja tih sredstava ili ne rade ili se provode na vrlo površnoj i nedovoljno stručnoj razini.
Dnevnik.ba