Zahuktava se međunarodna aktivnost na rješavanju ili dodatnom kompliciranju, ovisi što je kojoj zemlji interes u BiH, unutarnjih problema Bosne i Hercegovine. Prvi i osnovni problem bh. društva danas je praktično nepostojanje izbornih pravila za popunjavanje federalnog doma naroda, što onda znači jednako tako i nepopunjavanje državnog doma naroda, ali i neformiranje Vlade FBiH.
Nakon što je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najprije posjetila turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a potom i BiH, na noge turskom autokratu otišli su i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Riječ je o posjeti tijekom koje se Izetbegović pretvarao da predstavlja BiH, iako je išao u svoje osobno ime, odnosno kao predsjednik SDA ili predstavnik bošnjačkog naroda u kolektivnom šefu države.
Svega nekoliko dana kasnije, sva tri člana Predsjedništva BiH putuju u Bruxelles gdje bi s dužnosnicima Europske unije trebali razgovarati o promjenama Izbornoga zakona BiH, koji prijeti postati rak-rana Bosne i Hercegovine.
Koga Izetbegović predstavlja?
U razgovoru za Dnevnik.ba predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović ocijenio je kako spomenuti susreti ni na kakav način neće promijeniti stanje u kojem se danas nalazi BiH.
„Nemam neka pretjerano velika očekivanja od svih tih sastanaka, odnosno da će tu biti nekih posebno konstruktivnih razgovora“, rekao je Cvitanović.
Predsjednik HDZ-a 1990 je izrazio nadu da je Izetbegović u Tursku išao s usuglašenim stavom Predsjedništva BiH.
„Ako nije, onda se nadam da je jasno zastupao sebe i svoju stranku“, rekao je Cvitanović.
Nakon što se turski predsjednik Erdogan odvojeno sastao s Vučićem i Izetbegovićem, uslijedila je svojevrsna trilaterala na kojoj se razgovaralo o suradnji u regiji i trasi brze ceste Sarajevo – Beograd. Izetbegović je bh. medijima otkrio kao je Turska spremna investirati u izgradnju spomenute brze cesta.
„Ako je u turskoj i postignut neki dogovor, nadam se da će to biti u korist države a ne samo jednog naroda. U svakom slučaju, za BiH nije dobro da ‘dvojica razgovaraju bez trećeg‘. To se, pak, često događa“, jasan je Cvitanović.
Da Izetbegović u Istanbul nije putovao sa usuglašenim stavom Predsjedništva potvrdio je Dragan Čović, trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH.
„Mi smo u fazi završetka pregovora da gospodin Erdogan dođe u BiH, čak pregovaramo da to bude u Mostar i da imamo trilateralu u kojoj bi bila tri člana Predsjedništva BiH, predsjednicu Republike Hrvatske i predsjednik Turske. Ali to je pravo gospodina Izetbegovića. Otišao je i on zna koga je predstavljao. Svakako nije Predsjedništvo BiH niti je Bosnu i Hercegovinu", kazao je Čović sarajevskim medijima.
„Gospodin Izetbegović je otišao u Tursku 20. puta u zadnje dvije ili tri godine. I to nikomu ne smeta. Što se mene tiče, može otići svaki drugi dan ako osjeća potrebu da neki problem riješi. To može uraditi kao bošnjački član Predsjedništva BiH ili kao predstavnik bošnjačke politike u BiH. To uopće nije sporno. Ali ovdje se radi o trilaterali“, rekao je Čović.
Voditelj Odjela za ustavnopravna-pitanja HNS-a BiH i predsjedavajući Doma naroda BiH Bariša Čolak za Dnevnik.ba je također rekao kako je Izetbegović prilikom posljednjeg posjeta Turskoj trebao imati usuglašen stav Predsjedništva BiH.
„Ponovilo se ono što smo viđali i ranije i to nikoga ne iznenađuje, ali to jednostavno nije dobro za BiH. Sad se sve to može tumačiti na različite načine, kao neki neobvezan sastanak. Ali to nije moglo biti ni neslužbeno ni neobavezno jer se u Turskoj ipak razgovaralo o važnim pitanjima“, rekao je Čolak.
Trasiranje puta
Cvitanović, pak, nema velika očekivanja ni od trodnevne posjete članova Predsjedništva BiH Bruxellesu.
„U Bruxellesu je na sastanku tema Izborni zakon BiH, a izgleda da i tamo članovi Predsjedništva BiH idu s različitim stavovima. Ne očekujem da će taj sastanak dovesti do provedbe presuda Ustavnoga suda BiH koje opterećuju Izborni zakon“, mišljenja je Cvitanović.
Ipak, naglasio je kako je dobrodošao svaki sastanak kojem je cilj da se dođe do rješenja unutarnjih problema u BiH.
„Vjerujem da su namjere većine sudionika u tim razgovora korektne i da svi imaju za cilj stabilnu, održivu i funkcionalnu BiH. Dobrodošao nam je doprinos svakog tko ima dobre namjere. Ipak, za BiH je ključno postići unutarnji dogovor tri konstitutivna naroda i ostalih građana oko uređenja ove zemlje“, rekao je Cvitanović.
Komentirajući činjenicu da se aktivnost međunarodne zajednice u BiH intenzivirala posljednjih mjeseci, rekao je kako je to razumljivo.
„Svi se, bar deklarativno, zalažemo za europsku budućnost BiH. Jasno je i da je međunarodna zajednica zainteresirana za nas i da neće dozvoliti da ostanemo u zapećku baš svih europskih procesa“, kazao je Cvitanović.
Čolak, s druge strane, očekuje da bi sastanak u Bruxellesu trebao trasirati put da znamo kako dalje rješavati problem izbornog zakonodavstva.
„Vrijeme nam naprosto curi. Vjerujem da će se u tom pravcu pokušati doći, ako ne do potpunog rješenja, onda barem da se jasno kaže u kojem ćemo pravcu ići. Mi moramo ispoštovati odluke Ustavnoga suda BiH, no neki akteri to ne žele uraditi. Vjerujem da će se na tom i dalje insistirati. To smo, uostalom, čuli i od raznih europskih institucija, od Vijeća Europe pa do Europskog parlamenta“, rekao je Čolak.
Dnevnik.ba