Meteori
Ovog vikenda na vrhuncu je meteorska kiša Perzeidi, no unatoč tome što mnogi mediji najavljuju “spektakularnu kišu meteora”, iskusni astronomi amateri bi upozorili da to u praksi baš i nije tako, i da vidjeti par sjanih meteora tijekom sat vremena gledanja se može smatrati poprilično dobrim “ulovom”. Promatranje ove godine otežava sjajni Mjesec čija svjetlost iza ponoći onemogućuje da se vide slabije sjajni meteori. Zanimljivo je da je meteorsko željezo prvo željezo koje su koristili ljudi na Zemlji. Osobno posjedujem jedan meteorit, odnosno pločicu izrezanu iz velikog metalnog meteorita Gideona koji je pronađen u Namibiji. Nasuprot široko rasprostranjenom vjerovanju da su “skuplji od zlata”, meteoriti i nisu baš toliko rijetki niti ekstremno skupi, u suprotnom glavni dio “mog” meteorita težak više stotina kilograma ne bi bio izložen kao spomenik na trgu glavnog grada Namibije Windhoeka, grada njemačke kulture i arhitekture. Metalni meteoriti su najčešći, i uglavnom su po kemijskom sastavu kristalizirana legura željeza i nikla. Oni koji padnu na Zemlju imaju porijeklo iz Sunčevog sustava i tipično su stari kao i sami Sunčev sustav, dakle nevjerojatnih 4-5 milijardi godina. Male količine meteorita koriste se i u zlatarstvu odnosno izradi nakita, no nisu ekstremno skup material, iako nipošto jeftin. Raspravu o meteorima završit ćemo definicijama iz astronomije:
- Kamenčić koji luta svemirom: meteoroid
- Svijetli trag kojeg ovaj kamen ostavi ako uleti u Zemljinu atmosferu: meteor
- Dio originalnog kamena koji preživi izgaranje i padne na površinu Zemlje: meteorit
Planeti
Prvih pet planeta, ne računajući Zemlju na kojoj živimo, bili su poznati još i Starim Grcima i Kinezima. To su, redom: Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. S obzirom da Stari Grci nisu imali teleskop, koji je izumljen tek oko 1608., očito je da su dotičnih pet planeta vidljivi golim okom. Svih pet nisu u praksi vidljivi tijekom cijele godine (iz razloga što su ispod horizonta u trenutku promatranja, ili vizualno preblizu Suncu koje zaslijepljuje sjajem i čija se svjetlost raspršuje u atmosferi), ali najčešće uvečer ili u rano jutro tipično je barem jedan planet jako dobro vidljiv.
Ovih dana u kolovozu najsjajniji planet na nebu je Jupiter, koji je vidljiv na zapadu-jugozapadu poslije zalaska Sunca. Jupiter ovog mjeseca izgleda kao najsjajnija zvijezda na večernjem nebu, i vjerojatno je prva zvijezda koju ćete vidjeti nakon zalaska Sunca, dok se nebo smračuje. Sjaji žućkastim, mirnim i stalnim sjajem, sjajem koji ne treperi, za razliku od zvijezda. Do ponoći Jupiter zalazi na zapadu. Saturn je vidljiv kao vrlo sjajna zvijezda također žućkastog mirnog sjaja, ali ne toliko sjajna kao Jupiter. Poslije zalaska Sunca nalazi se u smjeru juga, dakle istočnije od Jupitera, a na nebu ostaje sve do iza ponoći. Za vidjeti Saturnove prstenove nažalost vam neće biti dovoljan dvogled, ali mali teleskop jasno otkriva veličanstveni sustav prstena i ujedno identificira zvijezdu kao zaista „Saturn“. Veneru je moguće vidjeti rano ujutro na istoku. Venera, u narodu poznata i kao „Zvijezda Danica“, tijekom kolovoza je vidljiva kao ekstremno sjajna zvijezda koja izlazi iza horizonta prije Sunca, te se diže sve dok Sunce ne izađe i vizualno nas zaslijepi danjim svjetlom.
Ponekad je i obicni dvogled dovoljan da se razazna maleni Venerin „polumjesec“, ovisno u kojoj je fazi ovaj planet. Venera je tipično najsjajniji planet na nebu, i daleko je sjajnija od bilo koje zvijezde. Razlog tome je prvenstveno fizička blizina Venere: planet je prosječno najbliže Zemlji, ali i visoka reflektivnost Venerine guste atmosfere od ugljikovog dioksida. Venera je naime planet na kojem se “globalno zatopljenje„ već dogodilo i zauvijek planet koji je nekad bio sličan Zemlji, pretvorilo u vrući pakao. Merkur je iznimno teško vidjeti čak i za iskusnije astronome amatere, jer je uvijek jako blizu Sunca, i nije previše zahvalan za promatranje. Planet je za povijest znanosti slavan jer je bio prva zapažena anomalija u Newtonovom zakonu gravitacije, a problem gibanja Merkura je razriješio Einstein tako što je na osnovna predviđanja Newtonove gravitacije dodao korekciju u računu koja dolazi od opće teorije relativnosti. Mars se trenutno također nalazi vizualno blizu naše zvijezde Sunce, prezicnije iza Sunca je i biti će vidljiv tek slijedeće godine. Za kraj jedan savjet za promatranje. Čak i ako ne znate točan položaj planeta na nebu, planete je najlakše prepoznati kao jedne od najsjanijih zvijezda na nebu koje se od drugih zvijezda razlikuju po tome što ne trepere. Fizika nam daje objašnjenje zašto ne trepere, no diskusija o tome izlazi okvire ovog članka. Koga zanima ovaj zanimljiv fizikalni fenomen, o njemu može pročitati ovdje: http://math.ucr.edu/home/baez/physics/General/twinkle.html
Mjesec
Mjesec je često pristupačan za promatranje na nebu, i već maleni dalekozor može otkriti bogatstvo kratera na jedinom Zemljinom prirodnom satelitu. Uz manji teleskop, mnogi detalji postaju vidljivi pa se možete uvjeriti u preciznost “geografskih” karata Mjeseca koje se lako mogu naći na Internetu. Večeras mjesec izlazi kasnije na večer.
Oton Narentić
Dnevnik.ba