Andrea Čordaš: Mostar postaje regionalni centar novih tehnologija

direktorica SPARK-a Mostar

Andrea Čordaš: Mostar postaje regionalni centar novih tehnologija

tra 20, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Kao direktorica, Andrea Čordaš teži ka poticanju inovativnosti, primjeni informacijskih tehnologija u svim sektorima gospodarstva i razvoju poduzetništva. Iskreno vjeruje u ključnu ulogu koje vodstvo ima unutar bilo koje vrste organizacije, u svim fazama rasta, kao i u svakom segmentu društva.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Gošća Kluba menadžera danas je Andrea Čordaš, direktorica SPARK-a Mostar.

Andrea Čordaš diplomirala je ekonomiju, smjer menadžment, na “Rochester Institute of Technology“ u Hrvatskoj, te magistrirala međunarodne odnose i europske studije na “Central European University“ u Mađarskoj. Svoj akademski razvoj nastavila je kao asistentica na kolegijima Međunarodni ekonomski odnosi i Politička ekonomija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Tijekom studija, a u okviru praktične nastave i praktikantskog staža, stekla je različita praktična znanja kojima se posebno ponosi i koja su joj omogućila postizanje profesionalnih rezultata. Ističu se znanja i vještine stečene tijekom praktičnog rada u SAD-u i Njemačkoj. Profesionalnu karijeru započela je kroz inicijativu osnutka udruge gospodarstvenika Mostara, gdje je obavljala poslove upravljanja projektima i međunarodnih ekonomskih odnosa. Intenzivno je surađivala s lokalnim i regionalnim tvrtkama, te pružala potporu u njihovom razvoju. U 2015. godini postala je odgovorna za pokretanje prvog privatno financiranog startup akceleratora u Mostaru, SPARK-a.

SPARK je napredna digitalno-tehnološka akceleratorska platforma posvećena regionalnim startupima i projektima naručenim od strane vodećih europskih tvrtki. SPARK programi su SPARK school, SPARK lab, SPARK startup i SPARK business, dok su korisnici ovih programa mlade osobe spremne učiti nove vještine, inženjeri koji rade na hardverskim rješenjima, poduzetnici s novim poslovnim idejama i postojeće tvrtke koje trebaju pomoć u područjima koji nisu vezani za njihovu osnovnu djelatnost.

Kao direktorica, Andrea Čordaš teži ka poticanju inovativnosti, primjeni informacijskih tehnologija u svim sektorima gospodarstva i razvoju poduzetništva. Iskreno vjeruje u ključnu ulogu koje vodstvo ima unutar bilo koje vrste organizacije, u svim fazama rasta, kao i u svakom segmentu društva.

Gospođice Čordaš, od samog osnivanja SPARK-a u Mostaru 2015. godine dio ste top tima, u početku kao voditeljica, a potom kao generalna direktorica Grupacije. Kako je tekao Vaš poslovni put, kakav je bio sam početak, te kako je nastao SPARK?

SPARK je od samog početka imao misiju pružanja prilika mladim ljudima za samoostvarenje. Zajedno s timom bila sam inspirirana željom osnivača za otvaranjem radnih mjesta i davanjem doprinosa cijeloj zajednici Mostara. Vjerovali smo da Mostar može postati IT centar regije. Prvih nekoliko mjeseci bila sam fokusirana na pronalazak jasnog modela, utvrđivanje vrijednosti koje će voditi cijeli tim i definiranje misije. Kako sam došla u okružje tehnoloških entuzijasta NSoft-a bilo mi je jasno da su upravo transparentnost, sloboda izražavanja i jednostavnost temelji na kojima SPARK zajednica treba nastati. SPARK je tako i nastao, kao odgovor na tri pitanja pojedinca: (1) Želim, ali ne znam kako? (2) Imam ideju, ali kako ću je razviti? (3) Mogu li pronaći radno mjesto u IT sektoru? Tako su nastali naši programi. Kroz praktične radionice ponudili smo alate za one koji žele, a ne znaju; kroz startup akceleracijski program strukturirali smo podršku procesu razvoja poslovne ideje; a potom smo okupili tvrtke pod krovni brand i dali potporu zapošljavanjima. Bila sam uvjerena u uspjeh od samih početaka, iako se ponekad taj uspjeh činio nedostižnim. Ono što je prevagnulo jeste dobra suradnja, iskrena vjera u tim, i zanesenost idejom o SPARK-u, koji ima snagu da svojim primjerom mijenja percepciju unutar društva.

Je li SPARK Vaše prvo ozbiljno poslovno iskustvo i zašto ste se odlučili za IT sektor?

Moja percepcija prvog ozbiljnog iskustva jeste moja prva ljetna praksa, koju sam obavljala kao osoblje na recepciji hotela. Potom slijede sve zahtjevnija iskustva putem kojih sam učila i uspijevala rasti kao osoba. Prvi izazov s kojim sam se suočila jeste povjerenje zadobiveno od strane gospodarstvenika u projektu pokretanja udruženja s misijom osnaživanja tvrtki u ostvarenju punog potencijala, poticanja razvoja povoljnog okružja za gospodarski razvoj i stvaranja snažne umrežene zajednice gospodarstvenika. Danas udruženje poznajete kao Gospodarsku Komoru Grada Mostara. Međutim, uvijek me zanimala tehnologija i njezina primjena na probleme, koji usporavaju društveni napredak, stoga je SPARK predstavljao za mene poseban izazov. Najprije, sami proces osnutka, a potom i upravljanje tvrtkom, bili su za mene sasvim nova iskustva. Moram priznati kako sam se pribojavala nesnalaženja u novoj ulozi, posebno jer mi je trebao mentor kojeg u tom trenutku nisam imala. Gledajući dvije godine unatrag ponosna sam na cijeli tim i zahvalna na prilici koju mi je osnivač SPARK-a pružio.

Grupacija SPARK kroz samo 2 godine postala je centar koji mijenja poslovni ambijent i stvara kvalitetniju profesionalnu i životnu okolinu. Grupacija danas broji 8 tvrtki s različitim spektrom proizvoda, a zanimljivo je naglasiti da gotovo sve svoje proizvode izvoze u 22 zemlje svijeta. O kakvim je tvrtkama riječ i kako je došlo do ovako velikog uspjeha?

Svaka od naših tvrtki ima različite krajnje proizvode: NSoft proizvodi softver za industriju igara na sreću; STARK Solutions je tvrtka koja se bavi metalnom proizvodnjom; SYNC nudi namjensku opremu za sigurnost i upravljanje pametnim kućama, kao i usluge servisiranja i održavanja IT opreme; Eynio je tvrtka koja nudi inovativna programska rješenja za automatizaciju, nadzor i sigurnost; NiL se bavi nekretninama i logistikom; SPARK cafe je naša cafe-menza; SPARK je također tvrtka koju možemo opisati kao akceleracijsku platformu, koja kroz svoja četiri programa prati i podupire razvoj pojedinaca, timova i tvrtki; a Sophico je tvrtka u osnutku koja nudi softversku platformu za upravljanje sportskim klubovima. Osim jako dobrih proizvoda naših tvrtki, mislimo da je tajna u odnosu prema našim djelatnicima.

Kako sve to funkcionira pod jednim krovom i koliko Grupacija danas broji zaposlenih?

Zasad funkcionira odlično - i tvrtke i djelatnici se odlično nadopunjuju. Vjerujem da je razlog u dobro raspoređenim odgovornim osobama, te prije svega korporativnoj kulturi, koja omogućuje svima slobodu izražavanja. Takva kultura koju njegujemo donosi brojne prilike stručnjacima za razvoj vlastitih načina upravljanja poslovnim procesima, komunikacijom unutar tima i cjelokupnom radnom dinamikom. Trenutno imamo 258 zaposlenika, a u budućnosti planiramo povećati taj broj. Nadamo se kako ćemo svojim radom i doprinosom zajednici pokazati kako možemo postići izvrsne rezultate i konkurirati na stranim tržištima, stvarajući ovdje u Mostaru.

Gdje biste pozicionirali kvalitetu rada u IT sektoru BiH u odnosu na zemlje regije i svijeta?

U usporedbi s drugim zemljama u regiji, BiH ima slične “probleme” IT sektora, poput nedostatka IT kadra, obrazovni sustav koji ne prati potrebe tržišta, neodgovarajuću poslovnu infrastrukturu i destimulativan porezni sustav. IT industrija u BiH nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, no definitivno prepoznajem ogroman potencijal, osobito kad je riječ o rješavanju nezaposlenosti i iseljavanja mladih iz naše države. No, potrebno je puno sustavnog ulaganja i rada na izgradnji IT ekosustava u BiH, kako bismo se uopće ozbiljno uspoređivali s naprednim IT destinacijama svijeta. Ohrabrujuće je vidjeti podatke koji pokazuju kako je IT sektor jedan od najbrže rastućih sektora gospodarstva u BiH, s ukupnim rastom od 72% u proteklih pet godina. Analiza Agencije TEC pokazuje da je IT sektor krajem 2015. godine pridonosio s oko 150 milijuna KM u ukupnom BDP-u BiH, dok su operativni prihodi IT tvrtki u 2015. godini u odnosu na 2010. godinu porasli za 60%, broj zaposlenih gotovo 67%, a neto dobit se utrostručila.

Suočavate li se vi u SPARKU-u s nedostatkom stručnog kadra?

Da, suočavamo se s problemom nedovoljnog broja stručnog kadra, osobito kada je riječ o senior pozicijama. Ali vjerujem kako to nije specifično za IT industriju, nego kako se s takvim nedostatkom suočavaju sve industrije u BiH. Razlog tomu jeste spora i neodgovarajuća prilagodba obrazovnog sustava, koji se i sam suočava s različitim poteškoćama. Stoga SPARK i provodi aktivnosti kojima doprinosi smanjenju jaza između obrazovnog sektora BiH i onih u razvijenim zemljama svijeta.

Kao mladoj direktorici u jednom IT centru, koja je okružena mladim kreativnim ljudima, što je Vaš prioritet, što Vam pada teško, a što Vas čini sretnom?

Čini me sretnom razvijati SPARK, koji zapravo predstavlja platformu usmjerenu upravo ka pružanju potpore mladim kreativnim ljudima. Uvijek me privlačio rad unutar kojeg imam priliku motivirati ljude i pomoći im da pronađu svoju inspiraciju. Žalosti me vidjeti kako sustav unese strah u mlade ljude i nepotrebnim metodama, koje ubijaju kreativnost, potisne njihove snove. Budem jako tužna kada prepoznam takav strah u očima, kao i sve druge loše karakteristike našeg zatvorenog društva nespremnog na prihvaćanje jedinstvenosti svakog pojedinca. Ali ono što meni osobno daje svakoga jutra snažnu motivaciju jeste upravo to što pokušavam svoje snove podijeliti s drugima. Vjerujem da zajedno stvarajući i sanjajući probudimo ono potisnuto dijete jedni u drugima i možemo ostvariti sve što zamislimo.

Koristite li neke posebne metode kada je riječ o motiviranju zaposlenika, kako ih motivirate?

Naša cijela grupacija koristi inovativne HR prakse za motiviranje zaposlenika - od odličnih plaća, preko “no rules” radnog vremena i teambuilding aktivnosti, do putovanja i edukacija. No osobno kao direktorica provodim dosta vremena u razgovoru s djelatnicima i konstruktivnim prijedlozima ih potičem na razvoj. Također, ne propuštam ni priliku da ih pohvalim za njihov dobar rad, te saslušam njihove prijedloge i podržim dobre inicijative. Vjerujem i kako im SPARK otvara mnogo mogućnosti za samoostvarenje, kojemu svi u konačnici težimo, a što predstavlja izvrsnu motivaciju.

Zahvaljujući SPARKU-u mladi ljudi koji imaju poslovnu ideju mogu je lako realizirati te doći do resursa koji su im često problem. Do sada su kroz SPARK prošle tri generacije startup-a, možete li izdvojiti najuspješnije?

Definitivno bih izdvojila, prema stupnju razvoja, Eynio, tvrtku koja nudi rješenja u području automatizacije, nadzora i sigurnosti; Sophico, tvrtku u osnutku koja rješava probleme upravljanja sportskim klubovima; Amplius, naš najmlađi startup tim, koji upravo pokreće Crowdfunding kampanju za proizvodnju pametnog privjeska; ali i startup VRET, kao pobjednika našeg Demo dana, koji rješava probleme klaustrofobije, straha od visine i stresa koristeći 3D tehnologiju.

Nedavno je pokrenuta i četvrta generacija startup-a. Što novoga u odnosu na dosadašnje startupe mladi mogu ponuditi tržištu, odnosno što tržištu nedostaje?

SPARK četvrta generacija startupa se uvelike razlikuje od prethodne tri generacije, pa tako imamo novu glazbenu platformu Musicum, koja korisnicima omogućuje slušanje, kupovinu i informacije o autorima glazbe kroz moderan pristup; softverski i hardverski proizvod Rely, koji rješava problem praćenja uzimanja lijekova za korisnika osobno ili za onoga tko se brine o nemoćnoj osobi; web aplikaciju Toleero, koja služi kao servis za prikupljane ocjena kvalitete pruženih usluga u ugostiteljskim objektima; web platformu Empian koja omogućuje jednostavan i cjelovit trgovački odnos između veleprodaja i maloprodaja; crowdfunding platformu Platan namijenjenu implementaciji ideja poboljšanja infrastrukture u lokalnoj zajednici; te aplikaciju Shop´n´Run namijenjenu pronalasku odgovarajućih veličina odjeće, obuće, bez pomoći djelatnika trgovine, koja omogućuje da doživite zabavno iskustvo kupovine i uštedite vrijeme. Tržištu zapravo uvijek nedostaju jednostavna tehnološka rješenja za svakodnevne probleme s kojima se korisnici i tvrtke susreću.

Jedan od projekata je i SPARK school gdje mladi imaju mogućnost besplatnog sudjelovanja na radionicama te seminarima. Kakav je program SPARK school-a i jesu li mladi zainteresirani?

SPARK school je jedan od naša četiri programa. Cilj programa jeste otvoriti mladima mogućnost stjecanja praktičnih vještina i motivirati ih za karijeru u sektoru informacijskih tehnologija, ali i osigurati im mogućnost prakse i profesionalnog usavršavanja. Potražnja za programerima, dizajnerima i projekt menadžerima raste iz dana u dan, i upravo smo zato odlučili pokrenuti školu u kojoj će mladi ljudi steći konkretna znanja iz određenih razvojnih tehnologija, kao što su programiranje, dizajn, razvoj mobilnih aplikacija, elektronika i operacijski sustavi. O zainteresiranosti mladih za SPARK school dovoljno govore brojke. Do sada smo održali 210 radionica, koje je pohađalo 1313 polaznika.

Ostvarili ste i suradnju s osnovnim školama s ciljem uvođenja robotike. Kakve su reakcije u školama?

Projekt pod nazivom SPARKreators Liga provodimo diljem Bosne i Hercegovine. Suradnja je ostvarena s 350 osnovnih škola, kojima smo donirali više od 700 mBot robotića. Reakcije su jako pozitivne, djeca su oduševljena, a nastavnici jedva čekaju natjecanja koja ćemo im pomoći organizirati u 4. i 5. mjesecu tekuće godine. Početak projekta mogu označiti kao trenutak u kojem je osnivač SPARKa kontaktirao gospodina Bakića i dogovorio izvrsnu suradnju, a potom nam je osobno donirao sve potrebne robote za 350 osnovnih škola diljem BiH. Osnivači Instituta za Razvoj i Inovativnost Mladih u Hrvatskoj, Nenad i Rujana Bakić, donirali su nam cijelu franšizu Croatian Makers Liga, te stoga imamo potrebna znanja za provedbu jednog ovako važnog projekta. Cilj SPARKreators Lige je da djeca od najranije dobi steknu znanja u tzv. STEM zanimanjima, što je zapravo akronim sastavljen od riječi “science, technology, engineering and mathematics“ (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Učenjem kroz igru želimo motivirati djecu na usvajanje znanja iz navedenih zanimanja, koja će imati priliku pokazati na organiziranim natjecanjima u sklopu SPARKreators Lige. U konačnici želimo poručiti kako obrazovni sustav BiH treba uvesti nove tehnologije u svoje curriculum-e, te time omogućiti mladima da postanu konkurentni na globalnom tržištu i dati im najvažnije alate za budućnost - samosvjesnost, kritičko promišljanje, tehnološku pismenost i agilni pristup rješavanju problema.

Najavljena je i suradnja s tvrtkom Rimac Automobili iz Hrvatske, odnosno s Matom Rimcem, vlasnikom tvrtke. Možete li nam otkriti o kakvom zajedničkom projektu je riječ, odnosno o novom proizvodu i kada ga možemo očekivati na tržištu?

Tako je, dogovorili smo suradnju i razvijamo prototip, no još vam ništa konkretno ne mogu otkriti. Ukoliko testiranje prototipa i istraživanje tržišta zadovolji očekivanja moći ću, nakon savjetovanja s osnivačem SPARK-a i partnerom, dati konkretan odgovor.

IT sektor definitivno ima budućnost. Osim najavljenih suradnji, koji su vaši budući planovi u SPARKu?

Planova je uistinu mnogo - od nastavka naših akcija zapošljavanja, preko desetak događaja vezanih za nove tehnologije, do novog visokotehnološkog proizvodnog pogona. Nastavljamo i s projektima usmjerenim ka poboljšanju školskog sustava, te u konačnici vidimo budućnost u okupljanju IT tvrtki i drugih kreativaca unutar jednog stambeno-poslovnog kompleksa, koji bi Mostar pozicionirao kao centar novih tehnologija.

Što je Vaš životni moto?

Ne dopustite strahovima da naruše vaše snove, predrasudama da vas spriječe u osobnom rastu, okrutnosti da obuzme vaše srce, pohlepi da upravlja vašim umom, ili padovima da zasjene vašu iskru.

Što Vas može izbaciti iz takta?

Laži i ponižavanja. Shvaćam kako je ponekad u situacijama izloženosti vlastitog neznanja i propusta drugima, instinktivna ljudska reakcija laganje. Ali ne znam kako objasniti osobi koja razgovara sa mnom da upravo laži onemogućuju transparentnost, produktivnu suradnju i cjeloživotno učenje. Laži zapravo nisu zavaravanje drugog, nego samih sebe, stoga me uvijek izbace iz takta, iako sam svjesna kako je svima nama teško ne podleći takvim lošim navikama. Ponižavanja me ražaloste, jer pokazuju kako nam društvo ne počiva na poštivanju i koliko smo kolektivno karakterno slabi. Ne podnosim kada vidim liječenje vlastitih kompleksa u tom obliku. Ali isto tako vjerujem kako se možemo izboriti protiv takvih iskustava upornošću i davanjem suprotnih primjera.

Koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?

Uspješan menadžer je onaj koji na vrijeme ostvaruje prave rezultate uz svoj tim, ne stidi se priznati neznanje i postavlja prava pitanja. Zapravo, mislim kako je važno u određenom trenutku prerasti iz menadžera u dobrog lidera. Ali za takvu tranziciju potrebno je iskustvo, marljivost i ulaganje u suradnike. Najgore što se može dogoditi menadžeru, a posebno lideru jeste da prestane graditi ljude u svojem okružju, te ih zapravo počne trošiti kao i svaku drugu potrošnu robu. Da, malo grubo zvuči, ali u tržišnom natjecanju tanka je granica između jednog i drugog pristupa.

Dnevnik.ba