Tursko-ruska kriza najveće je iskušenje u odnosima Rusije i Zapada još od doba hladnog rata i kubanske krize, smatra većina eminentnih vojno-političkih analitičara iz regije.
Naime, iako se rijetko tko usudi i pretpostaviti da bi tursko obaranje ruskog vojnog aviona moglo izazvati najradikalniji odgovor (s nesagledivim posljedicama po čovječanstvo) gotovo nitko ne spori da je riječ o iznimno ozbiljnom incidentu koji će trajno poremetiti odnose dvije velike sile.
Ipak, nitko ne može pretpostaviti kakav će biti ruski odgovor, kao što nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi je li obaranje aviona namjerno izazvani incident ili splet nes(p)retnih vojnih okolnosti, pišu Nezavisne novine.
Vojni analitičar Hamza Višća, umirovljeni brigadir Oružanih snaga BiH, smatra da bi odnosi na međunarodnoj sceni mogli biti dovedeni do usijanja.
"Do kolikog usijanja, ovisi prije svega od Putina. I ponašanje drugih aktera, poput SAD, NATO-a ili EU, može ovu situaciju usložiti ili relaksirati. Rusija i NATO imaju priliku ili ojačati koaliciju za borbu protiv IS, ili nastaviti nekoordinirano djelovanje na prostoru Sirije i Iraka, boreći se za različite ciljeve", ističe on.
Zaključuje da je u tijeku snažna diplomatska i pregovaračka aktivnost koja može dovesti do popuštanja zahtjevima Putina da se uskrati daljnja podrška pobunjenicima protiv Bashar al-Assada, te da se eventualno osigura koridor preko Turske za prelete ruskih aviona angažiranih protiv IS.
Miroslav Lazanski, jedan od najpoznatijih vojnih analitičara u regiji, smatra "da turski postupak pokazuje da će borba protiv terorizma biti teška i dugotrajna, kao i da se Turska time stavila na stranu IS".
"Ne gađa se avion prijateljske zemlje, koja je u misiji borbe protiv terorizma i koji je izašao iz vašeg zračnog prostora", rekao je Lazanski za beogradske medije. Cijeni da Ankara povlači "nervozne" poteze bez znanja NATO-a, te da će Rusija uzvratiti udarac.
"Na njima je da izaberu mjesto i vrijeme, hoće li to biti vojna akcija ili akcija obaveštajnih službi", zaključuje Lazanski.
Za njegovog kolegu Đorđa Vukadinovića ključno pitanje jeste je li ovo namjerno izazvana provokacija, "kao metoda specijalnog rata Bruxellesa ili Vashingtona", ili tek reakcija nekog komandanta, ili turskog vojnog vrha.
"Odnosi Erdoana i turske vojske su loši, tako da je moguće i da je ovo jedna vrsta udara na Erdoana. Od toga što je u pitanju ovisit će i posledice, koje će svakako biti teške za rusko-turske odnose", zaključuje on.
Vlatko Cvrtila, zagrebački profesor i jedan od najcjenjenijih analitičara, smatra da će biti "mnogo teških riječi, moguće i neki incident", ali da to ne znači da će svijet ući u neki novi svjetski sukob ili rat.
On zaključuje da je Rusija došla u Siriju, poremetila odnose moći i stala na stranu Bashar al-Assada, čije zbacivanje službena Ankara zdušno podržava.
Milorad Dodik, predsjednik RS, izrazio je žaljenje zbog stradanja ruskog pilota u Siriji, kojeg su ubili džihadisti u oblasti koju oni drže pod kontrolom, i obaranja ruskog aviona koji je bio na antiterorističkom zadatku. Dodik je ocijenio da je Ankara obaranjem ruskog aviona otvoreno stala na stranu terorista Islamske države.
Agencija Reuters ocjenjuje da bi ovaj incident mogao imati ozbiljne posljedice po ekonomske i trgovinske odnose dvije zemlje. Tako podsjećaju da je turizam jedna od oblasti u kojoj su odnosi dvije zemlje najrazvijeniji, a podatak da je oko 4,4 milijuna Rusa prošle godine posjetilo Tursku dovoljno govori.
Jedna od ključnih oblasti u odnosima Rusije i Turske je prehrambeni sektor, a Turska je i drugi najveći kupac ruskog prirodnog plina, poslije Njemačke. Dvije zemlje imaju i niz zajedničkih projekata, kao što je gradnja reaktora u sklopu projekta od 20 milijardi dolara, ili izgradnja "Turskog toka".
( Ovaj tekst napisan je 26.11.2015. godine )
Dnevnik.ba