Dan nakon izvanrednih parlamentarnih izbora u Makedoniji, gdje su i vladajuća VMRO-DPMNE doskorašnjeg premijera Nikole Gruevskog i oporbeni SDSM Zorana Zaeva proglasili pobjedu, na razlici od jedva nešto više od jedan posto “u korist” Gruevskog na 99,72 posto prebrojanih glasova, jasno je da izbori neće, bar ne tako brzo, staviti točku na dugu političku krizu.
Naime, četvrti po redu izvanredni parlamentarni izbori u posljednjih osam godina imali su za cilj da, uz posredovanje Europske unije, izvedu Makedoniju iz duboke i teške dvogodišnje političke krize izazvane sukobima makedonskih političara.
I analitičari i pojedini dužnosnici EU procjenjuju da politička kriza neće biti okončana ovim izborima, te da problemi tek predstoje, prenosi Tanjug.
U sljedećim mjesecima, smatra se u Skoplju, tenzije će biti povećane prije svega oko toga koja će od dvije najveće političke opcije formirati vladu i s kojom albanskom partijom.
Danas su, međutim, sve oči uprte u Državnu izbornu komisiju, koja je najavila objavljivanje službenih rezultata do kraja dana, a s obzirom na razlliku u broju glasova od svega 1,37 posto prednosti za VMRO-DPMNE vrlo je nezahvalno predviđati konačan ishod.
Prema posljednjim rezultatima DIK, zasnovanim na više od 99,72 posto prebrojanih glasova, VMRO-DPMNE osvojila je 38,06 posto, dok je SDSM osvojila 36,69 posto glasova.
Gruevski je proglasivši pobjedu istaknuo da to nije samo pobjeda koalicije koju predvodi VMRO-DPMNE, već pobjeda Republike Makedonije, uz opasku da je njegova lista imala vrlo jake protivnike i to ne samo, kako je rekao, u SDSM.
On je najavio osnivanje vladajuće koalicije i vlade, rekavši da Makedonija mora da izađe iz političke krize, te da je to glavni cilj te stranke.
Pobjedu je, međutim, proglasio i Zaev, koji se obratio pristalicama ispred zgrade makedonske vlade, sa mjesta na kojem je, kako je rekao, počela borba te oporbene stranke protiv aktualne vlasti.
“Režim je pao. Cijeli svet bi trebao shvatiti da smo danas ispisali istoriju”, rekao je Zaev i istaknuo da, prema njihovoj računici, ta stranka ima jedan mandat više od VMRO-DPMNE.
Ipak, ko god bude formirao vladu ona će morati biti koalicijska i to strankama etničkih Albanaca, koji čine trećinu stanovništva u Makedoniji.
Kao izvjesni koalicijski partner se čini Demokratske unije za integraciju (DUI) Alija Ahmetija, koja na ovim izborima nije prošla u skladu sa očekivanjima
A njihova očekivanja su bila da će rezultat biti približan onom osvojenom na prethodnim izborima 2014. kada je ova stranka osvojila 19 mandata u Sobranju.
“S ljutnjom kažem da su Albanci izgubili mandate. DUI je pobijedio na izborima, ali mene je zanimalo da u prvom redu pobijede Albanci i zato me ne raduje ovakva pobjeda”, rekao je Ahmeti na konferenciji za novinare u Tetovu.
Prema posljednjim podacima DIK, DUI je osvojio 7,30 posto glasova, Pokret Besa 4,87, Alijansa za Albance 2,95 posto, a Demokratska stranka Albanaca (DPA) 2,61 posto glasova.
Dakle, na pitanje tko bi mogao biti koalicijski partner odgovor nije jednostavan.
Hoće li to biti ponovo DUI, koja prethodnih deset godina vlada sa VMRO-DPMNE ili će, vlast, ipak, formirati aktualna oporbena koalicija SDSM?
Zaev i njegov SDSM, koji su aferom “prisluškivanja” pokrenuli cijelu priču o aktualnoj vlasti i njenoj nekompetentnosti da vlada zemljom, na svaki način će pokušati VMRO poslati u povijest i dokazati ono što mjesecima tvrde – da je Gruevski korumpirani političar koji je zloupotrebljavao tajnu policiju kako bi prisluškivao više tisuća ljudi.
Analitičari, pak, smatraju da izlazak Makedonije iz političke krize jedino može da osigurati široka koalicija VMRO-DPMNE, SDSM i jedne od albanskih partija, ali u to malo ko vjeruje.
Zato će, smatraju, postizborni mjeseci do osnovanja vlade, ali i kasnije, biti sve samo ne “relaksirani”.
Analitičari smatraju da će stoga i dalje Makedoniji biti potrebna podrška EU, kao i SAD koja je, kako kažu, vrlo zainteresovana za dešavanja u toj zemlji.
Inače, Makedonija bi, nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, do 31. siječnja mogla dobiti parlament i vladu, s tim da Ustav te zemlje ne definira situaciju u slučaju da dvije stranke osvoje podjednak broj zastupničkih mandata.
( Ovaj tekst napisan je 12.12.2016. godine )
Dnevnik.ba