Izbor Sejde Komšića za drugog (ili možda prvog?) bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kao i sav folklor koji prati taj izbor, jasan je pokazatelj na koji način naši susjedi Bošnjaci vide (su)život sa Hrvatima.
Osim što su Hrvatima doslovno ukrali dužnost u kolektivnom šefu države, potrudili su se iznijeti i čitav niz bezočnih laži koje prate tu krađu. To, pak, jako puno govori o njima, o tomu što misle o hrvatskom narodu i kakav odnos imaju prema Hrvatima.
Komšić nije greška, anomalija ili slučajnost. Ne! Sejdo Komšić je bošnjački nacionalni projekat u kojem zdušno i zajednički sudjeluju bošnjačke političke stranke, Islamska zajednica, analitičari, mediji, nevladine organizacije, intelektualci i narod.
Da samo jedna od nabrojanih karika nije podržala nametanje Sejde Komšića, on ne bi bio izabran za drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Sama krađa dužnosti člana Predsjedništva BiH je nesporna. Sva kontraargumentacije je smiješna, plitka i lako oboriva. No, u bošnjačkom javnom prostoru argumentacija svakako nema nikakvu silu, nego je sama sila glavni a često i jedini argument.
Tako se priča o „građanima“ koji su glasovali za člana Predsjedništva „iz reda hrvatskog naroda“, i pokušava se takvim i sličnim lažima prikriti činjenica da se radi zapravo o bezočnoj krađi.
U našoj zemlji građane čine ljudi koji su ujedno i pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda. Takvih je u BiH preko 95 posto, o čega je Bošnjaka oko 50 posto. Onih koji svoj identitet vežu samo za državu BiH i izjašnjavaju se kao Bosanci i Hercegovci je zanemariv i broj i postotak. Nema dakle nikakve sumnje da su Bošnjaci birali Sejdu Komšića.
No, to danas nitko i ne spori. Umjesto toga, prešlo se na laganje o tomu što je institucija Predsjedništva BiH i tko u njoj treba sjediti. Tako je izmišljena laž o tomu da u Predsjedništvu BiH sjede ljudi izabrani iz „redova konstitutivnih naroda“, koje eto biraju svi „građani“ BiH odnosno FBiH. No, u BiH nema nikakvoga „reda“ u kojem stoje konstitutivni narodi, niti je moguće da su Hrvati pristali na takav dogovor koji bi omogućio drugom narodu da bira njihovog predstavnika.
Državu Bosnu i Hercegovine tvore tri konstitutivna naroda i svi ostali građani BiH. Predsjedništvo BiH je institucija kolektivnog šefa države, sastoji se od tri člana – bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ta tri člana biraju tri konstitutivna naroda.
I nema tu ništa nejasno ni Sejdi Komšiću, ni njegovim sponzorima iz drugih bošnjačkih stranaka, niti njegovim biračima – prosječnim Bošnjacima.
Nakon samog izbora bošnjačka je javnost pokušala podmetnuti i novu vrst argumentacije, a plasirao ju je i sam Bakir Izetbegović: tvrdi se kako je Čović u zadnje četiri godine „iritirao“ Bošnjake i „šurovao“ s Dodikom te su zbog toga Bošnjaci odlučili Hrvatima ukrasti dužnost člana Predsjedništva BiH.
Ta priča zapravo najbolje oslikava kako Bošnjaci zamišljaju suživot, ravnopravnost, međusobno poštivanje i uvažavanje. Njih to uopće ne zanima. Njih zanima dominacija u stilu famozne adhname – svi ste slobodni dok ste nama pokorni.
No, Hrvati na to neće pristati.
Nametanje Sejde Komšića po treći put u Predsjedništvo BiH je kap koja je prelila čašu hrvatskog strpljenja u natezanju s Bošnjacima oko poštivanja ustavnoga uređenja Bosne i Hercegovine.
Ako se s Bošnjacima nije moguće ni o čemu dogovoriti, ako krše postignute dogovore, ako nepoštivaju već potpisane sporazume – onda je vrijeme za neke malo ozbiljnije poteze. Hrvati neće pristati da se sami unište kako bi Federacija BiH postala bošnjačkim unitarnim entitetom.
Nametanjem Sejde Komšića u Predsjedništvo BiH Bošnjaci su pokazali kako zamišljaju (su)život u BiH – i na tomu im hvala.
Dnevnik.ba