U Vitezu je danas prigodnim programom proslavljeno 25. godina od utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.
Program proslave obljetnice počeo je svetim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Juraja koju je predvodio fra Velimir Bavrka koji je u nadahnutoj propovijedi istaknuo kako se u Središnjoj Bosni „nekada umiralo da bi se danas živjelo“.
Počast poginulim braniteljima Viteza na središnjem spomen obilježju paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odali su predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz cijele BiH, pripadnici hrvatske komponente Oružanih snaga BiH, ministrica obrane BiH Marina Pendeš, načelnik Zajedničkog stožera OS BiH general Anto Jeleč, predsjednik FBiH Marinko Čavara, ministri HDZ-a BiH u Vladi Županije Središnja Bosna, bivši pripadnici HVO-a Županije Središnja Bosna te mnogobrojni sugrađani.
Ovogodišnjoj proslavi 25. godina utemeljenja Zbornog područja HVO Vitez prisustvovali su i veleposlanik Hrvatske Ivan Del Vechio, ministar branitelja u Vladi RH Tomo Medved, Ivica Piličić, pomoćnik ministra obrane RH Damira Krstičevića i generali HV-a Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs.
Tijekom ceremonije ispred središnjeg spomen obilježja poginulim pripadnicima HVO-a, na gradskom trgu u Vitezu, postrojeni su bili i pripadnici hrvatske komponente OS BiH s zastavama brigada HVO-a koje su bile u sastavu Zbornog područja Vitez.
Na svečanoj akademiji povodom 25. godina od utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez, hrvatskim braniteljima Središnje Bosne, čestitku je uputio jedan od zapovjednika Zbornog područja, general HVO-a Filip Filipović.
Zborno područje Vitez HVO su svi Hrvati Središnje Bosne
Filipović je, tako kazao, kako je Zborno područje HVO-a Vitez svetinja Hrvatima Središnje.
„Zborno područje Vitez nisu bili samo pripadnici HVO-a, nego svi Hrvati Središnje Bosne. Zborno područje HVO-a smo svi mi, 80 tisuća ljudi koji su devedesetih gledali u nebo očekujući helikopter s humanitarnom pomoći“, kazao je Filipović.
Dodao je kako se danas radi na tome da se Hrvate Središnje Bosne istrijebi, baš kao i devedesetih.
„Politički procesi koji se danas odvijaju, nastavak su rata drugim sredstvima, međutim, Središnju Bosnu nisu porazili ni 1993., pa neće ni danas. Upravo zbog tog vas sve, pozivamo da kao i tih godina, kada nam je bilo najteže, zbijemo redove i pokažemo jedinstvo Hrvata Središnje Bosne“, kazao je Filipović.
Filipović je dodao i kako javnost u Hrvatskoj uvijek mora biti svjesna da se Hrvatsku branilo i u Središnjoj Bosni koja je bila pod opsadom gotovo godinu dana.
Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, veleposlanik RH u BiH Ivan del Vechio u svom obraćanju kazao je kako „bez ravnopravnih Hrvata u BiH nema ni BiH i da će to partneri u Federaciji BiH morati konačno prihvatiti“.
U ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Hrvatima Središnje Bosne čestitke povodom ove važne obljetnice uputio je ministar branitelja u Vladi RH Tomo Medved koji je istaknuo kako će „nova Vlada Hrvatske učiniti sve da se poboljša položaj pripadnika HVO-a i da su HVO i HV dio jedne zajedničke priče – hrvatski snaga obrane“.
U ime organizatora Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Županije Središnja Bosna obratio se i predsjednik udruge Josip Stojak i brigadni general Ilija Nakić koji je jedno vrijeme zapovijedao 3. gardijskom motoriziranom brigadom HVO-a Jastrebovi.
Na svečanoj akademiji poručeno je kako su Hrvati Središnje Bosne opstali zahvaljujući formiranju Zbornog područja Vitez 27. travnja 1992. kojim su zapovijedali Paško Ljubičić, Tihomir Blaškić, Filip Filipović i Duško Grubešić.
Lašvanska, žepačka, lepenička i vrbaska enklava
Zborno područje Vitez HVO činile su tadašnje brigade HVO-a koje su djelovale na područjima današnjih županija Središnja Bosna i Zeničko- dobojske.
U sastavu Zbornog područja Vitez djelovale su dvije travničke brigade ( Travnička i brigada Frankopan), brigada Viteški HVO, brigada Stjepan Tomašević HVO Novi Travnik, brigada Nikola Šubić Zrinjski HVO Busovača, brigada Josip Ban Jelačić HVO Kiseljak, 110. brigada HVO Usora, 111. xp brigada HVO Žepče, brigada Kotromanović HVO Kakanj, brigada Jure Francetić HVO Zenica i pripadajuće postrojbe posebnih namjena, PZO, 4. bojna Vojne policije HVO-a i 3. gardijska motorizirana brigada Jastrebovi i njene PPN postrojbe, 95. Domobranska pukovnija “Marinko Bošnjak” HVO Kreševo, HVO Fojnica, brigada Bobovac HVO Vareš i brigada Hrvoje Vukčić - Hrvatinić HVO Jajce.
Više od dvjesto tisuća Hrvata na području današnje Srednjobosanske županije i Zeničkodobojske branilo je 30 tisuća pripadnika HVO-a od daleko brojnije tzv. Armije RBiH.
Na svečanoj akademiji, također je kazano, kako se pripadnici HVO-a prvi organizirali i zaustavljali prodore JNA, kasnije VRS-a u Jajcu i Dobretićima, dok je tzv. Armija RBiH napadala položaje HVO-a na područjima Novog Travnika i Uskoplja.
Poručeno je i kako je tzv. Armija RBiH planirala sustavni progon Hrvata Središnje Bosne o čemu dovoljno govore i zločini nad hrvatskim civilima u cijeloj Središnjoj Bosni. Rečeno je i kako su pripadnici tzv. Armije RBiH sa svojim zloglasnim odredom El-mudžahid ostavljali krvave tragove od Kaknja, Zenice, Žepča, Travnika, Busovače, Bugojna i Vareša.
Pripadnici Zbornog područja HVO-a Vitez podsjetili su na mnogobrojne neprocesuirane zločine nad Hrvatima - više od 80 tisuća Hrvata je protjerano iz Središnje Bosne, u više od dvije stotine logora bilo je zarobljeno više od 7 tisuća ljudi, brojni pripadnici HVO-a su zarobljavani, a mnogi od njih i svirepo ubijani.
Zločini nad Hrvatima u Središnjoj Bosni nisu sporadični incidenti
Dusina u Zenici, strijeljanja civila u Maljinama i Bikošima u Travniku, Višnjica Gaj u Kiseljaku, Križančevog Sela i Buhinih kuća u Vitezu, Kopijari u Varešu, 19 nestalih Bugojanaca – nisu sporadični incidenti nego dio strateškog plana tadašnjeg muslimanskog vojnog i političkog rukovodstva da se Hrvate Središnje Bosne protjera i istrijebi.
Poručeno je i kako za Međunarodni sud pravde u Haagu, ali i za Sud BiH u Sarajevu, zločini nad Hrvatima u Središnjoj Bosni kao da ne postoje, dok se pripadnike HVO-a sustavno pravosudno progoni s namjerom da se potpuno izmijeni narav ratnih sukoba u BiH i da se zamijene činjenice i istina o tome tko je bio žrtva a tko agresor. Branitelji su kazali i kako su brojni nalogodavci i organizatori progona i zločina nad Hrvatima Središnje Bosne nagrađeni različitim funkcijama u institucijama BiH dok istinu o njihovim ratnim danima kriju grobovi poginulih hrvatskih civila i vojnika.
Kazali su kako su Bugojno, Travnik , Zenica, Vareš i Fojnica, kao i sva druga stratišta dokaz sudbine koju je Hrvatima namijenio bošnjačko-muslimanski politički vrh. Dodali su i kako potpisivanje Daytonskog sporazuma Hrvatima Središnje Bosne nije značio i kraj stradavanja i patnji – ubojstva hrvatskih povratnika u Travniku i Bugojnu, policajaca hrvatske nacionalnosti, napadi, zastrašivanja, skrnavljenja crkava i drugih katoličkih objekata, najbolje svjedoče o tome kako je živjeti u Središnjoj Bosni. Dodali su i kako se Međunarodni sud pravde u Haagu s kvalifikacijama „ udruženi zločinački poduhvat“ vježbao na hrvatskim braniteljima Središnje Bosne koji su 1996. prvi odvedeni i optuživani za „kampanju progona nad Bošnjacima“.
Na samom kraju su poručili kako danas kroz kontrolu pravosudnih institucija političkog Sarajeva pripadnike HVO-a progone upravo oni koji su pokušali provesti plan nestanka Hrvata Središnje Bosne.
Dnevnik.ba