Utvrđen Nacrt zakona o doprinosima
Temeljni cilj rješenja u Nacrtu zakona o doprinosima, kojeg je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila Vlada FBiH, jeste da uz nižu zbirnu stopu doprinosa i istodobno proširenje osnovice za obračun doprinosa, te povećanjem obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena rigidnost sustava doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i Europi.
Cilj je i pojednostavljanje obračunavanja i plaćanja doprinosa, kvalitetniji nadzor i jačanje financijske discipline. Također je bilo potrebno njegovo usuglašavanje s novim Zakonom o radu, Zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju i kolektivnim ugovorima.
Novim zakonom su obuhvaćeni doprinosi za sva obvezna osiguranja, što je posebno značajno kako bi jednim zakonom bila uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obveze doprinosa. Kako je u Poreznoj upravi uspostavljen Jedinstveni registar osiguranika, na ovaj način će biti osiguran i kvalitetniji nadzor.
Propisivanje obveze poslodavcu da podnosi izvješće o iznosu obračunatih doprinosa i u slučaju kada ne isplati plaću, rezultirat će raspolaganjem podataka o tačnim iznosima dugovanja, pa će Porezna uprava moći pravovremeno poduzimati aktivnosti u cilju naplate. Propisivanjem zastare za doprinose za zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (doprinosi iz čijih se uplata crpe prava u perodima kada se i uplaćuju, odnosno ne mogu biti iskorištena retroaktivno po naknadno izvršenoj uplati), koja nastupa za pet godina ne računajući godinu u kojoj je nastala, stvaraju se pravne pretpostavke za realnije i pravednije iskazivanje dugovanja obveznika uplate po ovom osnovu.
Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a zbirna stopa doprinosa se smanjuje sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, osim na plaće i na naknade za obrok, prijevoz i regres.
Na primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti i drugih aktivnosti (ugovori o djelu, članstvo u povjerenstvima, upravnim i nadzornim odborima i slično) obračunavat će se doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto ukoliko nositelj primitka nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko jeste, obveznik je doprinosa samo za mirovinsko osiguranje, a uplaćeni doprinosi će mu biti uključeni u mirovinsku osnovicu, sukladno novom Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju.
Zakon sadrži i određena izuzeća i povlaštene osnovice na koji se vrši obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, te niskoakumulativnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i industrija obuće, te stari zanati.
I dalje su ostale niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, kao i poljoprivredi i šumarstvu. Također su ostala izuzeća s nižim osnovicama za poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu, i to za osiguranike koji obavljaju niskoakumulacijske djelatnosti starih tradicionalnih zanata utvrđenih posebnim propisom, te poljoprivrednu djelatnost i prijevoznike s jednim prijevoznim sredstvom.
Zakon stvara pravnu osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja, te za usuglašavanje obuhvata primanja na koja se plaćaju doprinosi i usuglašavanje zbirne stope na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Kod izrade Zakona pojedine odredbe su usuglašene kroz interresorni rad s predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Danas je zaključeno da Nacrt zakona, prije slanja u parlamentarnu proceduru, bude dostavljen na mišljenje Međunarodnom monetarnom fondu.
Ovaj zakon je dio Reformske agende i obuhvaćen je i Programom rada Vlade FBiH.
Utvrđen Nacrt zakona o porezu na dohodak
Vlada FBiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o porezu na dohodak, jer je ocijenjeno da postojeći sistem poreza na dohodak u FBiH ne obezbjeđuje zadovoljavajući nivo pravičnosti u oporezivanju. Zbog toga je potrebna njegova reforma koja je usko vezana za smanjenje opterećenja rada koje je u fokusu Reformske agende, Ekonomske politike Vlade FBiH za period 2016.-2018. godine i Pisma namjere MMF-u.
Cilj novog zakona je osiguranje srednjoročne fiskalne održivosti kroz znatno smanjenje opterećenja na rad. Pitanja koja se rješavaju u samom Zakonu jesu određivanje svih izvora prihoda i rashoda u svrhu utvrđivanja oporezivog dohotka, uređivanje osoba koje su obavezne plaćati porez na dohodak, kao i sama metodologija obračuna, prijave i plaćanja poreza na dohodak.
Kako je riječ o zakonu koji oporezuje dohodak fizičkih osoba ostvaren iz različitih izvora, primjena dosadašnjeg Zakona pokazala je da su njegovi osnovni principi dobro postavljeni. Međutim, uočene su slabosti u uskoj poreznoj osnovici dohotka, visokim izuzetim neoporezivim prihodima, nedorečenosti pravne norme, nedostatku kaznenih odredbi i drugom.
Novi zakon je zadržao koncept postojećeg, s tim da je sada fokus na otklanjanju nedorečenosti, proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda, smanjenju nameta poreza na niska primanja ili njihovo ukidanje, uvođenju metodologije i mehanizama koji pružaju podršku borbi protiv porezne evazije i sive ekonomije.
Kroz ovaj zakon prožima se princip svjetskog dohotka i izvora prihoda, što podrazumijeva oporezivanje ukupnog ostvarenog dohotka rezidenata FBiH, a oporezivanje dohotka nerezidenata, ostvarenog na teritoriji FBiH. Međutim, putem instrumenta poreznog kredita izbjegnuto je dvostruko oporezivanje za dohodak rezidenata FBiH ostvaren na teritoriji Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. Instrument poreznog kredita primjenjuje se i za plaćeni porez na dohodak u inostanstvu u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanim ili ratifikovanim između Bosne i Hercegovine i druge države.
Proširenje osnovice dohotka od nesamostalnog rada vrši se na način da bude smanjen porezni teret na niska primanja, a na visoka povećan. Iz tog razloga je uvedeno progresivno oporezivanje kod ovog dohotka i to kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 800 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 800 KM, te lični odbitak od 700 KM. U osnovicu dohotka uključene su naknade na ime toplog obroka, prevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.
Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostalog. Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz budžeta svih nivoa vlasti ili vanbudžetskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširena osnovice dohotka.
Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, vrši se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intezivno razvija na teritoriji FBiH. Pored toga, omogućeno je olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika kroz paušalno oporezivanje. Naime, ako postoje otežane okolnosti praćenja prometa, kao što je taxi prevoz ili prodaja na štandovima ili kisocima, gdje ne postoji obaveza vođenja prometa putem fiskalnog uređaja prema Zakonu o fiskalnim sistemima, Zakon uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnom nivou kroz ispunjavanje određenih uslova. U ovom dijelu je uspostavljena uska veza i sa sistemom PDV-a.
Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ukoliko se izvrši njena isplata vlasnicima kapitala - fizičkim osobama, dakle samo u momentu kad dividenda postaje dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ni ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.
Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na nivou postojećeg Zakona o porezu na dohodak jer propisi o ovom oporezivanju postoje na kantonalnom nivou. Novim zakonom se oporezuje samo dohodak ostvaren korištenjem ili upotrebom te imovine, kao što je iznajmljivanje. Međutim, ovaj dohodak se proširuje oporezivanjem dohotka od imovinskog prava ostvarenog otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, naslijeđem ili drugim prenosom uz ili bez naknade, autorskih i drugih srodnih prava, industrijskog vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Oporezivanje ovog dohotka je međunarodna praksa prihvaćena i ugrađena u ovaj zakon kroz jasno definisanje osnovice dohotka, kapitalnog dobitka i gubitka, te se osnovica formira kao ostvarena razlika.
Na kraju se u poreznu osnovicu uključuju i ostali dohoci koje rezident FBiH ostvari, kao što su prihodi sportista i sportskih stručnjaka, od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak.
Utvrđen Nacrt zakona mirnom rješavanju radnih sporova
Vlada Federacije BiH je danas utvrdila Nacrt zakona o mirnom rješavanju sporova koji predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa, kroz socijalni dijalog potpomognut od strane miritelja i arbitara.
Ova vrsta rješavanja radnih sporova uvodi se radi promicanja pristupa pravdi, kao jednog od temeljnih ljudskih prava propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i radi ekonomičnosti u smislu rasterećenja sudova, te postizanja dogovora o sporu u kraćem roku u odnosu na dugotrajnost postupaka koji se vode pred sudom.
Tekst Prednacrta zakona o mirnom rješavanju radnih sporova izrađen je još 2011. godine, te dostavljen na mišljenje svim kantonima, Federalnom ministarstvu financija, Federalnom ministarstvu pravde i Uredu Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Europske unije.
Federalno ministarstvo financija nije dalo suglasnost na Prednacrt, uz obrazloženje da izračun potrebnih proračunskih sredstava za rad Agencije za mirno rješavanje radnih sporova nije sveobuhvatan. Stoga je pristupljeno izradi Prednacrta koji ne podrazumijeva osnivanje agencije, već se mirno rješavanje radnih sporova provodi u postupku koji se zasniva na već postojećim proračunskim izdvajanjima po transferu za rad Mirovnog vijeća FBiH.
Donošenje ovog zakona predviđeno je Programom rada Vlade FBiH za 2017. godinu, a u svezi je i s provedbom aktivnosti iz Akcionog plana Federacije BiH za realiziranje Reformske agende BiH 2015.-2018. godina.
Kako Zakon uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Prednacrt je dostavljen svim kantonima radi pribavljanja mišljenja. Stigla su pozitivna mišljenja Sarajevskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog kantona, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog i Kantona 10, kao i mišljenje Hercegovačko-neretvanskog kantona koje je sadržavalo i određene prijedloge i sugestije, a uvažene su one za koje je cijenjeno da su opravdane. Pored toga, zatraženo je i mišljenje Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH i Saveza samostalnih sindikata BiH.
Za provođenje ovog zakona bit će potrebno kontinuirano osiguravati proračunska sredstva jer on propisuje pravo na naknadu miritelja i arbitara. Međutim, svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja.
Utvrđen Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom
Federalna vlada je utvrdila Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, na čije se odredbe primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti, o zdravstvenom osiguranju, propisi o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pod liječenjem Zakon podrazumijeva otklanjanje neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća, nakon utvrđivanja da trudnoća ne može biti postignuta drugim načinima liječenja. Također, liječenje je i uzimanje i čuvanje spolnih tkiva i spolnih stanica muškarca i žene u slučajevima kada, prema saznanjima i iskustvima medicinske znanosti, postoji opasnost da može doći do neplodnosti.
U primjeni postupaka biomedicinski pomognute oplodnje štiti se dostojanstvo i privatnost osoba, a zabranjen je svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, jezika, invaliditeta, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, prilikom obavljanja radnji temeljem ovog zakona.
Svi pokazatelji o postupku biomedicinski pomognute oplodnje, a posebno o ženi, njezinom bračnom, ili izvanbračnom drugu, te začetom djetetu, predstavljaju profesionalnu tajnu.
Sustav za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje u FBiH obuhvata ovlaštene zdravstvene ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete i Povjerenstvo za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje, koje formira federalni ministar, kao stručno i savjetodavno tijelo pri Federalnom ministarstvu zdravstva. Povjerenstvo čine tri specijalista ginekologije i porodiljstva s najmanje pet godina iskustva u oblasti humane reprodukcije ili sa subspecijalizacijom iz humane reprodukcije, doktor bioloških znanosti iz oblasti genetike ili magistar genetike, magistar biologije, doktor medicine specijalista psihijatar ili klinički psiholog, diplomirani pravnik ili bachelor prava, te po jedan predstavnik Federalnog ministarstva i udruga pacijenata. Federalno ministarstvo vodi jedinstveni registar svih ovlaštenih zdravstvenih ustanova u FBiH koje imaju propisanu dozvolu za rad.
Zdravstvene ustanove ovlaštene za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje moraju posjedovati minimalnu medicinsko-tehničku opremu i prostor, te zaposliti u radni odnos, s punim radnim vremenom, najmanje jedan stručni tim. Mora imati i zaključene ugovore sa zdravstvenom ustanovom iste djelatnosti za obavljanje zamjenskog liječenja u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti, kao i bolnicom s registriranom djelatnošću iz opće kirurgije i ginekologije i porodiljstva, u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti tijekom liječenja. Biomedicinski pomognuta oplodnja provodi se primjenom suvremenih znanstveno provjerenih biomedicinskih dostignuća, a u odabiru postupka odlučuju bračni, odnosno izvanbračni drugovi zajedno sa specijalistom ginekologije i porodiljstva. Pravo na liječenje biomedicinski pomognutom oplodnjom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu.
Prije početka primjene postupka, diplomirani pravnik, odnosno bachelor prava informira bračne ili izvanbračne drugove o pravnim posljedicama postupka biomedicinski pomognute oplodnje. Podrijetlo djeteta začetog u postupku biomedicinski pomognute oplodnje utvrđuje se sukladno Obiteljskom zakonu FBiH.
Prihvaćeno zaduženje za projekt podrške zapošljavanju
Federalna vlada prihvatila je zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o zajmu između BiH i Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu do 29.447.500 eura, što iznosi oko 60 posto od ukupno za BiH odobrenih 50.000.000 eura.
Sredstva ovog zajma bit će korištena za finansiranje Projekta podrške zapošljavanju čiji je cilj doprinos širem programu zapošljavanja, fokusiranom na povećanje zaposlenosti i pristupu radnim mjestima jačanjem obima i pružanja usluga aktivnih mjera tržišta rada (ALMP) javnih službi za zapošljavanje.
Sredstva zajma se odobravaju Federaciji BiH s rokom otplate (uključen grace period) od 32 godine, i grace periodom od sedam godina.
Data je i saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma o zajmu između BiH i Federacije BiH, a za njegovo potpisivanje ovlaštena je federalna ministrica financija.
Konačnu odluku o ovom zaduženju će donijeti Parlament Federacije BiH.
Sredstva zajma će naročito pomoći javnim službama za zapošljavanje da urade bolje profile svojih korisnika i razlikuju nezaposlene, koji aktivno traže posao, od onih koji su se prijavili samo da bi imali zdravstveno osiguranje, te da one koji traže posao bolje osposobe u smislu vještina i znanja, da bi bila povećana njihova zapošljivost, uz fokus na privatni sektor.
Tokom primjene Projekta bit će osigurana podrška za pružanje usluga posredovanja pri zapošljavanju za približno 30.000 ugroženih nezaposlenih osoba (mladih i ranjivih kategorija) koje aktivno traže posao iz teško upošljivih kategorija.
Provedba ovog projekta rezultirat će, uz ostalo, ekonomskim rastom i poboljšanim obrazovnim sistemom koji će moći odgovoriti potrebama privatnog sektora.
Dnevnik.ba