„Razina nepravičnosti ovog postupka je bila nepodnošljiva te zbog tog značajan dio vremena nisam ni dolazio na suđenja. Tražio sam da tužitelj da prisegu da će govoriti istinu, jer smao je tužitelj ovdje imao misiju. To je odbijeno. Ovo suđenje je tamna strana međunarodne pravde, ali ona ne smije biti usporena. Ako je naše suđenje cijena te pravde, onda neka i bude jer je proteklih 13 godina moga života svakako izgubljeno“, rekao je Prlić.
Svoje izlaganje je, pak, otvorio čitanjem novinskog teksta iz ožujka 1993.godine koji je objavljen povodom bajrama.
U tekstu naslova „Trebaju nam ljudi dobre volje, obraza i srca“ stoji Prlićeva izjava o tome kako vlasti Herceg Bosne trebaju osigurati jednak tretman svim građanima te kako tadašnjim on nije bio zadovoljan.
„Ispričao se tada svima koji su doživjeli nepirjatnosti u Herceg Bosni“, rekao je Prlić uz opasku kako to može i sada ponoviti.
„Duboko sam svjestan svih nesreća koje su svi doživjeli u ratu u BiH koji sam proveo u Sarajevu i Mostaru.. Znam što znači biti bez struje i vode, živjeti u mraku i pod snajperskom vatrom. Suosjećao sam sa svima koji su patili, bez obzira jesmo li se u nekim razdobljima nalazili na različim stranam. Sve su to građani BiH u čijim sam vladama proveo 14 godina“, rekao je Prlić.
Naglasio je kako je svjestan da sudska istina ne mora odgovarati stvarnoj.
„Ali da može biti toliko suprostavljena činjenicama je previše. Zbog tog sam u najboljoj namjeri pokušao u ovim danima intervenirati više nego tijekom cijelog suđenja. Najveća mi je greška, prema presudi, bila što nisam otišao, nego sam ostao u BiH. Stranci su mi to bili i savjetovali. Ali tad bih bio kriv sam pred sobom za cijeli život“, rekao je Prlić.
Istaknuo je i kako je bio jedan od prvih koji je tvrdio da BiH može biti samostalna država, ali i kako u Herceg Bosni nije postojala jedinstvena zločinaka namjera.
„Ona je pogrešno utvrđena u prvostupanjskoj presudi“, rekao je.
Prlić je kazao kako je u Haagu presuđen da se protiv zemlje kojoj je posvetio čitav život i uz to je, kako presuda kaže, i okupirao.
„Svjestan sam da obitelji žrtava žele da se počinitelji kazne. U ovom ratu se manje više zna tko je na koga pucao. Na tisuće ubojica i danas slobodno hoda bh. gradovima“, rekao je Prlić te dodao se zbog tog od samoga početka zalagao za osnivanje Tribunala.
Dnevnik.ba