Prlić: Hrvati su jedina strana u BiH koja je pristala na sve mirovne planove, HRHB izraz mirovnih planova

Rušenje teze o uzp-u

Prlić: Hrvati su jedina strana u BiH koja je pristala na sve mirovne planove, HRHB izraz mirovnih planova

ožu 20, 2017

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

U dokumentima HZHB nigdje se ne spominje 'Banovina Hrvatska', premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa Ženevskim konvencijama. Svi javni nastupi i diskusije, interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju.

Hrvati prihvatili sve mirovne planove i to oni su jedina strana u ratu u BiH koja je to učinila, no sudsko vijeće to nije uvažilo rekao je Jadranko Prlić pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Naime, u Haagu je u ponedjeljak je počela sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

"U dokumentima HZHB nigdje se ne spominje 'Banovina Hrvatska', premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa Ženevskim konvencijama. Svi javni nastupi i diskusije, interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju. Nije bilo govora o premještanju stanovništva. Svi humanitarni konvoji su propuštani", rekao je Prlić te dodao kako Vijeće nije uzelo u obzir čitav niz dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Svaki od planova je imao ista načela - očuvanje BiH i nepriznavanje bilo kakvih pomjeranja stanovništva Sve je bilo bazirano na cenzusu iz 1990. g. Na svemu tomu je nastala FBiH. Svima koji su napustili domove, a to Vijeće nije primijetilo, za vrijeme mog djelovanja u vladama u BiH je osiguran povrat svima", istaknuo je između odtaloga Prlić. 

Službena je politika bila, dodao je, da svi ostanu u svojim domovima. 

"Evakuacije su vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada Armije RBiH, potpomognutih mudžahedinima. Herceg Bosna je jamčila povratak imovine pravim vlasnicima i usvojene su mjere da se svi moraju vratiti u domicilna mjesta. U Herceg Bosni je bio zabranjen promet nepokretnosti uopće", rekao je Prlić. 

Također, naglasio je kako je formiranje Hrvatske Republike Herceg Bosne bio izraz prilagođavanjamirovnom planu o uniji triju republika. 

"Ne primijećuje se ni dogovor Muslimana sa srpskom stranom o raspadu BiH i o tomu kako su oni proglasili Muslimansku Republiku Bosnu", rekao je Prlić.

Podsjećamo, Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Žalbeno vijeće je u pozivu za žalbenu raspravu pozvalo strane u postupku da se posebno osvrnu na neke pravne aspekte  zaključaka prvostupanjskog vijeća vezane uz stanje okupacije, zaštitu koju pružaju ženevske konvencije, kvalifikacije razaranja starog mosta u Mostaru.  Također žalbeno je vijeće zatražilo da se strane osvrnu na zaključke presude o napadu HVO-a početkom 1993. i utjecaj odbacivanja zaključaka prvostupanjskog vijeća u tom dijelu presude na pitanje udruženog zločinačkog pothvata i odgovornosti šestorke u okviru tog pothvata.

Žalbeno vijeće  također je tražilo da se strane izjasne o ispravnosti zaključaka presude da su razaranja tijekom napada HVO-a bila vojno neopravdana te, ukoliko se takav zaključak poništi kako bi to utjecalo na zaključak o ekstenzivnosti tih napada.

Pravomoćna presuda žalbenoga vijeća kojim predsjeda sudac  Carmel Agius očekuje se koncem godine.

Dnevnik.ba