Article_Top_970x250

Odvjetnik Brune Stojića: Hrvatsko-bošnjački sukob izbio jer su Muslimani iz HVO-a napali svoje suborce Hrvate

Rušenje teze o uzp-u

Odvjetnik Brune Stojića: Hrvatsko-bošnjački sukob izbio jer su Muslimani iz HVO-a napali svoje suborce Hrvate

ožu 21, 2017

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Karim Khan, odvjetnik Brune Stojića, ministra obrane Herceg Bosne, istaknuo je tijekom rasprave pred Žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za  bivšu Jugoslaviju (ICTY) kako Sudsko vijeće stvara sliku kao da je HVO bio jedini protagonist, u praznoj areni, a bosanski Muslimani civili i kao da nije postojala Armija RBiH – kao da je to jedno prazno platno na koje je HVO upisivao svoj dnevni red, a naprotiv, postojale su akcija i reakcija, koje su u tom dijelu svijeta vladali u tom vremenu.

Budući da Sudsko vijeće Haaškog tribunala, kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata (UZP) doslovno temelji na napadu HVO-a na kuću Envera Šljive u Uskoplju, odvjetnik Khan posebno se osvrnuo na taj dio.
 
„Sudci su iznijeli nešto što na prvi pogled izgleda vrlo jasno, eksaliranje sukoba, organizacija sukoba i onda UZP jer se niz dokaza, iskaza svjedoka i dokumenata uopće nije uzeo u obzir i tako iznio jedan proizvoljan zaključan“, rekao je Khan.
 
Dodao je i kako je bilo kritičnih točaka gdje je stalno dolazila do sukoba između HVO-a i Armije BiH, kako je to u izdvojenom mišljenju i naveo sudac Antonetti.
 
Khan je citirao navode iz Antonnetijeva izdvojednog mišljenja gdje potonji to tretira kao „klasični interni sukob u kojem lokalne političke eskalacije i ega nekih političara dovode do sukoba.
 
Khan je kazao i kako su u siječnju 1993. vodstvo Hrvata u BiH sudjelovalo u svim mirovnim pregovorima i da je konstatacija da je sukob između Hrvata i bosanskih Muslimana počeo napadom HVO-a na Uskoplje 18. siječnja krajnje nerazumna. 

Podsjetit ću vas, rekao je Khan, napetosti i sukobi bile su i prije tog 18. siječnja. 

"Sukobi s Armijom RBiH počeli su puno ranije. No, i da je, postojao taj navodni UZP  i da su htjeli Banovinu Hrvatsku, zašto onda tog 18. siječnja nisu zauzeli cijelu provinciju, ako je već postojala takva široka invazija HVO-a", upitao je Khan.

O konkretnom napadu na kuću Envera Šljive odvjetnik Khan je govorio o karakteru i prirodi napada tvrdeći kako to nije transformativni događaj kojim je počeo UZP. 

„Optužba je jučer ustvrdila da je jedan tenk uzeo na nišan jednu kuću i prouzročio pogobiju, a paljba je nastavljena. No, niste naveli vrstu i točnost korištenog oružja, blizinu legitimnog vojnog cilja i činjenicu da je u dvorištu bio bunker o čemu je HVO-a obaviješten dan ranije“, rekao je Khan.

Dodao je i kako su svjedoci kazali, a Sudsko vijeće prihvatilo, da je na tom području bilo vojnika Armije RBiH koji su pucali iz kuća i da nema doakza da su to bili civili.
  
Khan je tako kazao, kako su svjedoci optužbe, tvrdili da je to bilo područje borbenog djelovanja i da su borbe počele od 7 sati ujutro, iskopani rovovi, a granatiranje tek u 12 popodne.  Dodao je i kada su pitali Andrew Williamsa, je li tenk napao kuću u Uskoplju, on je rekao da je to bili tenk ili protutenkovski projektil.
 
Khan je napomenuo i na pisano svjedočenje Kemala Šljive koji nikada nije došao u Haag fizički svjedočiti niti potvrditi.

"Ono što je na 'papiru' napisao ne može biti temelj UZP-a jer HVO nije znao, ako jesu zaista, civili bili u podrumu kuće", rekao je Khan.

Naveo je i kako je istina jasna u nekim drugim predmetima, poput onog protiv Envera Hadžihasanovića gdje je Haaško tužiteljstvo prihvatilo da je Armija BiH bila angažirana u masovnim napadima tijekom lipnja 1993., ali poslije toga su muslimanski pripadnici HVO-a napali hrvatske pripadnike HVO-a.

"Sudsko vijeće, umjesto da pokuša složeni niz činjenica razmotriti, zaključke izvodi ne dovodeći ni u kakvu vezu uzroke i posljedice", zaključio je Khan.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250