U organizaciji Udruge političkih zatvorenika općine Kiseljak koja okuplja žrtve te njihove obitelji i iz drugih općina Lepeničke doline, prije svih Kreševa i Fojnice, ovog je vikenda u Kiseljaku obilježena 72 godišnjica zločina koje su bivše komunističke vlasti počinile na lokalitetu Crvena stijena. Za duše ubijenih najprije se molilo na zavjetnom mjestu „Pod stijenom“, a misu je predvodio fra Zoran Vuković, kiseljački župnik. Običaj molitve na ovom mjestu neposredno nakon Drugog svjetskog rata ustanovio je pokojni fra Stjepan Buljan pružajući obiteljima stradalih barem mjesto gdje će se moći dostojanstveno pomoliti za njihove duše jer u komunističkoj Jugoslaviji i to je bilo zabranjeno. Nakon mise „Pod stijenom“ organizatori obilježavanja obljetnice zločina na Crvenoj stijeni, zajedno s predstavnicima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak te hrvatskim političkim predstavnicima Kiseljaka uputili su se ka samom lokalitetu Crvena stijena, jednom od uzvišenja iznad Kiseljaka koje u sebi i 72 godine poslije krije tajnu o likvidacijama čak nekoliko stotina neistomišljenika tadašnjih vlasti iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjima i Viteza te Žepča. Ondje su zajedno s obiteljima stradalih, a svake godine ih je sve manje, polaganjem vijenaca i molitvom odali počast žrtvama, piše Artinfo.ba.
Uglavnom je riječ o Hrvatima, ali bilo je i pripadnika drugih nacionalnosti koji su po nalogu tadašnje UDBA-e odvođeni na ovaj lokalitet s kojeg se nikad nisu vratili. Plač i jauci ljudi koji su najčešće ubijani tupim predmetima ledili su krv u žilama lokalnog stanovništva koje im zbog straha nije smjelo pomoći niti ukloniti tijela uz čiji su neugodan miris mjesecima živjeli. Koliko je točno osoba ubijeno na Crvenoj stijeni ne zna se ni do danas. Ubojstvima se godinama bavi Ivo Miro Jović, povjesničar koji je o ovom gubilištu napisao knjigu u izdanju Žrtvoslovnog društva Hrvatske. Po Jovićevim riječima likvidacije na Crvenoj stijeni koje su započele neposredno nakon Drugog svjetskog rata traje su do 50-ih godina prošlog stoljeća. „Prema mojim saznanjima posljednji je na Crvenoj stijeni likvidiran Vinko Crvjetković u veljači 1951 godine“, kaže Jović. O političkim ubojstvima ne samo na ovom lokalitetu već diljem bivše Jugoslavije svjedoči i Marica Tuka iz Paleža u Kiseljaku. Okolnosti stradavanje njezina oca Pere i strica Mate nikad nisu rasvijetljene. „Kao politički zatvorenik moj je otac Pero odležao 11 od 16 godina na koliko je osuđen u Zenici. Nakon toga je odveden i gubi mu se svaki trag. Nikad ga nismo pronašli niti dostojno pokopali“, ispričala nam je Marica.
Istina, ma kako okrutna bila, je najmanje što obitelji žrtvama komunizma u Kiseljaku i središnjoj Bosni zaslužuju. Upravo radi istine s ovogodišnjeg obilježavanja 72 godišnjice zločina na Crvenoj stijeni upućen je poziv Općinskom vijeću Kiseljak za formiranjem posebnog Povjerenstva koje bi sustavno istražilo zločin. Istraga podrazumijeva i ekshumacije na i oko ovog lokaliteta. Zapravo je posljednji čas da se ovakve aktivnosti pokrenu jer obitelji žrtava svake je godine sve manje. Točan broj i imenima stradalih bili bi ispisani na novom spomen obilježju čija je gradnja također planirana na Crvenoj stijeni jednom od brojnih stratišta u središnjoj Bosni na kojemu se bivša vlast bez ikakvog suda i mogućnosti obrane „obračunavala“ s neistomišljenicima. Uz istinu, cilj je obilježavanja ovakvih godišnjica i oživjeti kolektivno sjećanje na žrtve kako se slični zločin nikad i nikomu više ne bi ponovili, poruka je s Crvene stijene u Kiseljaku.
Dnevnik.ba