Mornarički admiral u mirovini, geostrateg i pisac danas, a u prošlosti planer najvećih vojno redarstvenih akcija hrvatske vojske u Domovinskom ratu ( Bljesak, Oluja, Južni Potez), te uz generala Gotovinu jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnog područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu, Lošo je u Neumu progovorio o važnosti strateškog promišljanja u vođenju suverenih država, a potom se dotaknuo i geostrateških politika Hrvatskoj susjednih država o čemu u knjizi „Hrvatska strategija“ i opširnije piše.
Tom je prilikom, u hrvatskim medijima i javnosti često osporavani, no u isto vrijeme u društveno-političkim krugovima i iznimno cijenjeni strateg, progovorio i o bosanskohercegovačkoj geopolitici sa osobitim naglaskom na njezin bošnjački segment koji kao ishodište vlastite politike uzima status „apsolutne žrtve“ kojega gradi brojnim optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima usmjerenima na Hrvate i Srbe proglašavajući ih time agresorima. Lošo napominje kako se u tom kontekstu u bh javnosti često „zaboravlja“ kako je upravo Hrvatska četiri puta tijekom posljednjeg rata spasila BiH ali i Bošnjake. Prvi put 1991., drugi put ’92.-e kada se radilo o Kupresu i Livnu, ali i dolini Neretve kojoj neretvanskim kanalom pripada i Neum, 1994.-e kada je Bihać spašen od još većeg genocida od onog u Srebrenici, te naposljetku 1995. vojno-redarstvenom akcijom Oluja.
Umirovljeni admiral hrvatske vojske i donedavni savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske osobito sedotaknuo važnosti Jadranskog mora u cijeloj toj priči te nimalo slučajnih i uporno opetovanih pokušaja „osvajanja“ izlaza na Jadran kod Neuma i to u kontekstu Luke Neum čiji se spomen u posljednje vrijeme sve češće evocira. Domazet Lošo u vezi toga ističe kako u pozadini takvih nastojanja stoji ništa drugo nego pokušaj Turske da preko bošnjačkih saveznika izađe na Jadran, odnosno na sredinu Sredozemlja u čemu nije uspjevala ni za Otomanskog Carstva.
„A vi u Neumu, kako čujem“ zagrmio je Lošo pred okupljenima među kojima je bio i neumski Načelnik dr Živko Matuško te predsjednik Općinskog vijeća Vinko Sentić, „prodajete nekretnine, i ne znajući da svaki onaj koji proda komad svoje zemlje sebe unaprijed proglašava izdajnikom.“
Naposljetku, Lošo je u sklopu promocije svojih knjiga predstavio projekcije geopolitičke karte Europe prema gledanju američkih i ruskih stratega, a na samom je kraju predstavio i trenutnu hrvatsku geopolitičku poziciju te onda i geopolitičku strategiju 21.-og stoljeća koja se kao takva, kako navodi našla i na stolu Predsjednice Kitarović, bivšeg predsjednika Vlade Karamarka i bivšeg Predsjednika Sabora Petrova, ali i trenutačnog premijera Plenkovića. Nitko od njih nije pokazao nikakvu reakciju na navedena strateška promišljanja, navodi Domazet Lošo.
Podsjetimo, Lošu je 2000.godine sa mjesta Načelnika Oružanih snaga smjenio tadašnji Predsjednik Stipe Mesić, a prije nekoliko dana smjenuje ga i Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iz Savjeta za domovinsku sigurnost zbog nesmotrene izjave da hrvatska vojska za 48 sati može biti u Ljubljani za koju Lošo navodi kako je izvađena iz šireg konteksta, a nastala je kao reakcija na općenitu uspavanost hrvatske politike u trenucima kada je Slovenija razmatrala korištenje oružanih snaga za provođenje arbitražne odluke u sporu oko Savudrijske vale što je prema vojnom strategu predstavljalo ništa drugo doli poziv na rat.
Lošo se zbog ove izjave našao na meti i osudi većeg dijela javnog mnijenja u susjednoj RH, što je poslužilo kao svojevrstan nastavak medijske stigmatizacije i povod za dodatno osporavanje Admirala kojega je i američka CIA u knjizi „Balkan battleground“ svojedobno proglašavala genijem i nenadmašnim stručnjakom za vojna pitanja.
Gdje god bila istina, činjenica je da Lošo ne prestaje djelovati i upozoravati kako trenutačna geopolitička slika i situacija hrvatskog naroda, kako u matičnoj domovini, tako i u BiH, nije nimalo zadovoljavajuća, a jedan je od rijetkih koji na tom polju nudi nekakva rješenja.
Ako ne zbog njegovih neospornih vojno strateških zasluga iz prošlosti, onda bi ga barem zbog toga možda ipak trebalo uzeti ozbiljnije, naposljetku, to je prije dvije godine učinila i hrvatska Predsjednica.
A je li bila u pravu ili ne, te koliko je Lošo „zavjernik“ kako mu određeni krugovi spočitavaju, a koliko samo iskusan strateg pokazati će geopolitika budućnosti čije je projekcije u svojim knjigama prošle nedjelje predstavio i Neumljanima.
Dnevnik.ba