Dani hrvatskog jezika u HNK Mostar završavaju u četvrtak, 23. ožujka kada će biti predstavljene „Besjede“ fra Matije Divkovića.
Nakon bogatog programa organiziranog povodom 50. godina od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika, obilježavanje Dana hrvatskog jezika u HNK Mostar završit će predstavljanjem „Besjeda“ fra Matije Divkovića u četvrtak, 23. ožujka u 12 sati.
Izdanje „Besjeda“ fra Matije Divkovića koje je Institut za jezik i jezikoslovlje iz Zagreba objavio u povodu četristote obljetnice objavljivanja Besjeda svrhu evanđel‘ja nedjeljnijeh priko svega godišta (Venecija, 1616.), obuhvaća tekstološki pomnu transkripciju i iscrpnu filološku studiju dr. sc. Vuka-Tadije Barbarića, dr. sc. Marijane Horvat, dr. sc. Martine Kramarić i dr. sc. Andree Radošević. Opremljeno je i rječnikom manje poznatih riječi i tumačem imena, što je izradila dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, te sadržava i digitalnu snimku izdanja iz 1616. na CD-u.
Kako navodi Institut za jezik i jezikoslovlje, ime fra Matije Divkovića (1563. – 1631.) duboko je utisnuto u hrvatsku i bosanskohercegovačku kulturu. On je prvi autor s prostora današnje Bosne i Hercegovine koji je svoja djela tiskao na narodnome hrvatskom jeziku, ujedno i prvi bosanski tipograf.
Njegovi su tekstovi svojim najvećim dijelom prijevodni i kompilatorski, a izvori su im najpoznatija djela kršćanske književnosti. Besjede svrhu evanđel‘ja nedjeljnijeh priko svega godišta (1616.) najopsežnije su njegovo djelo (oko 1000 stranica). Sadržavaju 66 priča. Zajedno s ostalim trima djelima, koja 1611. i 1616. tiska u Veneciji, označuju same temelje književnoga stvaranja na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Ovim se izdanjem, osim što je prvi put donesena transkripcija iznimno opsežnih Besjeda svrhu evanđel‘ja nedjeljnijeh priko svega godišta s bosanice na latinicu, tekstu pristupilo iz različitih perspektiva (tekstološke, književnopovijesne i jezičnopovijesne), čime je dana i obuhvatna i iscrpna filološka analiza (jezična, grafijska, leksička, književnopovijesna i književnostilska).
Istraživanje je pridonijelo spoznajama o razvoju franjevačke književnosti, njezinu utjecaju na standardizaciju hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovici te vezama između dubrovačke, dalmatinske i bosanskohercegovačke književnosti i kulture.
Glavni urednik „Besjeda“ je dr. sc. Željko Jozić, a recenzenti su dr. sc. Dolores Grmača, prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Marko Samardžija.
Ulaz na promociju je besplatan.
Dnevnik.ba