Mjera će se djelomično financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u skladu s Komisijinom pozitivnom ocjenom izmijenjenog hrvatskog plana za oporavak i otpornost, objavljeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Podupiranje razvoja
"Mjerom će se poduprijeti postavljanje dodatnog modula za uplinjavanje kapaciteta 250.000 kubičnih metara na sat, na postojećem terminalu za UPP na Krku. Time će se ostvariti novi maksimalni kapacitet uplinjavanja od 700.000 kubičnih metara na sat, što odgovara 6,1 milijardi kubičnih metara godišnje. Potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, koja pokrivaju dio troškova ulaganja, društvu LNG Hrvatska, nositelju i operatoru terminala", stoji u objavi Predstavništva EK u Hrvatskoj.
Komisija je ocijenila mjeru u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, posebno člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a, kojim se državama članicama omogućuje da pod određenim uvjetima podupiru razvoj određenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022.
Komisija je utvrdila i kako je mjera nužna i primjerena kako bi se korisniku omogućilo provođenje projekta. Komisija je smatrala i da je projekt potreban kako bi se osigurala opskrba plinom za Hrvatsku i regiju jugoistočne Europe te istodobno pridonijelo diversifikaciji opskrbe energijom i okončanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima u skladu s planom REPowerEU.
"Naposljetku, Komisija je zaključila da je mjera proporcionalna jer je ograničena na nužni minimum i da njezini pozitivni učinci nadmašuju sve moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu u EU-u. Na temelju toga Komisija je odobrila hrvatsku mjeru u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama", stoji u objavi Predstavništva.
Gradnja novog modula
Inače, piše Novi list, još prije godinu dana LNG Hrvatska d.o.o. i Wartsila Gas Solutions iz Norveške sklopili su na Krku 22,97 milijuna eura vrijedan ugovor za isporuku dodatnog modula za uplinjavanje koji će biti ugrađen na Terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, maksimalnog kapaciteta 250 tisuća kubičnih metara prirodnog plina na sat, čime će kapacitet terminala biti gotovo udvostručen.
Izgradnja novog modula za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina već je započela, u Kini, krajem prošle godine, kada su počele i pripreme za njegovu ugradnju. Tako je do sutra u tijeku javno savjetovanje za predmet nabave »Usluge preinake FSRU broda LNG Croatia za potrebe povećanja kapaciteta Terminala za UPP«, nakon kojega će biti raspisan javni natječaj za ugradnju modula na FSRU brod LNG Croatia. Očekuje se da će taj posao biti odrađen u nekom od mediteranskih brodogradilišta, na ljeto iduće godine.
Povećanje kapaciteta transportnog sustava
Plinacro koji upravlja transportnom mrežom prirodnog plina u Hrvatskoj do ljeta iduće godine će, izgradnjom dodatnog plinovoda na relaciji Zlobin – Karlovac, svoj kapacitet prihvata povećati na 3,5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, odnosno gotovo milijardu više nego u ovom trenutku.
Sukcesivno će se u idućim godinama, prema ranijim najavama Ivice Arara, predsjednika uprave Plinacroa, kapacitet transportnog sustava povećavati, do 6,1 milijarde »kubika« prirodnog plina iz LNG terminala, među ostalim i izgradnjom novih interkonekcija prema susjednim državama, u prvom redu Sloveniji i Mađarskoj, budući da će toliki kapacitet više nego dvostruko nadmašivati domaću potrošnju prirodnog plina.
Dnevnik.ba